Čelnici Europske unije jučer su za još šest mjeseci produljili gospodarske sankcije koje su 2014. uveli Rusiji nakon pripojenja Krima, priopćilo je predsjedništvo Europskog vijeća.

Ova odluka, donesena na sastanku na vrhu u Briselu, dolazi nekoliko dana nakon sastanka u Parizu o obnovi mira u Ukrajini na kojemu su sudjelovali francuski, njemački, ruski i ukrajinski čelnici i na kojemu nije ostvaren veći pomak u rješavanju tog sukoba.

Novi sastanak u istom formatu zakazan je za četiri mjeseca.

Sankcije su prije pet godina uvedene ruskom naftnom, obrambenom i bankarskom sektoru. U lipnju su bile produljene na šest mjeseci. Kod glasovanja se zahtijeva jednoglasna odluka zemalja članica EU-a.

Sankcije su uvedene nakon nesreće zrakoplova Malaysia Airlinesa koji je u srpnju 2014. pogođen raketom iznad Ukrajine pri čemu je poginulo 298 putnika.

U sukobu proruskih separatista i ukrajinske vojske izginulo je više od 13.000 ljudi od 2014. kada je Rusija anektirala Krim i kada su se proruske snage na istoku Ukrajine pobunile protiv Kijeva.

Veze Moskve i Kijeva su se donekle poboljšale nakon izbora Volodimira Zelenskog za ukrajinskog predsjednika.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je pozvao na popuštanje napetosti s Moskvom, ali EU prije svake normalizacije zahtijeva puno poštovanje ugovora iz Minska koji su Moskva i Kijev potpisali 2015.

Tim ugovorom se trebao zaustaviti sukob i pronaći političko rješenje za pobunjene regije Doneck i Luhansk.

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da se sankcije moraju produljiti jer “Rusiji treba motivacija kako bi ispunila obećanja što ih je dala u prvoj fazi pregovora”.

Sastanak na vrhu u Parizu u ponedjeljak bio je tek “prvi korak”, rekao je. “Mislim da Rusija treba puno više surađivati kako bi se ostvarili rezultati”, dodao je.

“Sve dosad ustupci kojima svjedočimo dolazili su s ukrajinske strane – volio bih na ruskoj strani vidjeti puno više spremnosti za postizanje konačnog rezultata”, zaključio je.